Program hrvatskoga radija

Ako cemo mi to tako raditi, onda cak idem i dalje i pitam: zar smo mi tako jadni da od Ocito da nesto nije u redu. Preciznost naseg odnosa sa EU je vazana. Da smo mi tako dobro mislili jos od Pacte Convente ne bi se nama na glavu svatko popeo, a sto mi ocekujemo od EU?

Zasto su mnoge stvari ucinjene u privatizaciji bile hitne? Danas u Kanadi jos postoje drzavne institucije koje vladaju drzavnim firmama. Do nedavno je bila naftna industrija drzavna i sada je djelomicno, zatim poste, telekom itd.

To znaci energenti u drzavnom vlasnistvu i to jos uvijek postoji u svijetu. Sadasnja financijska kriza u svijetu je takova da su SAD usle u bankarski privatni sustav da bi ih mogli kontrolirati, jer proces u bankama ni same banke nisu znale sto se dogodilo, doslo je do krize manadzmenta, do krize teorije upravljanja i zivljenja u drustvu.

Evo to mi smatramo da mozemo nesto uraditi, da mozemo nesto pomoci I zelimo ucestvovati u unapredjenju Hrvatske. Vasa su Vam iskustva bila vrlo bitna? Kako sam ja 40 godina vani, ne vidim razloga zasto ja ne bi mogao uciniti nesto, kada sam to mogao uciniti tamo. Dosao sam na teren zemlju , jezika nisam znao, za mjeseci sam naucio engleski, do tada sam govorio njemacki i ruski i neznam sto sve nije trebalo.

Ja sam svoju obitelj podigao na nivo da je moja obitelj sa cetvero fakultetski obrazovanih osoba i svi lijepo zive i rade, a nije nista doslo lagano. Bilo je teskih dana. Bilo je dana kada se razmisljalo kako platiti radnike, a ne kako cu ja kupiti Mercedes ili nesto slicno. Vazniji su prioriteti. Vjerujem da je bilo tesko. Vi ste prije 40 godina izvan Domovine. Mozete li nam reci zasto ste otisli?

Pa cujte, ja sam i onda bio aktivan tu u Zagrebu i dalje u Hrvatskoj na teritoriji gdje sam radio od Vinkovaca do Zagreba. Kad god sam trebao da dodjem na nekakav visi polozaj ,bilo za direktora ili nesto drugo sto bi meni doslo u prilog kao bolja placa, bolji drustveni polozaj , ja to nisam mogao dobiti, jer moj otac nije bio u partizanima, nije bio za onu vrstu politike, nego je bio za nacionalnu Hrvatsku politiku, a mi smo svi nacionalisti , ljudi koji zelimo Hrvatsku proglaseni neprijateljima drustva , a to drustvo je bilo prosovjetsko, pro strano, strana ideologija, koja sto ja znam ni u kom slucaju nije nudila nista.

Proklamacija o slobodi gradjana i slobodi drustva, proklamacija o ravnopravnosti, proklamacija o buducoj sreci i boljem zivotu. Sve tri proklamacije komunisticke partije izigrane su, i to dok nisu oni sami dozivjeli taj krah svog vlastitog morala, nisu nista ucinili da se rastavi taj sustav. Sada vidimo s kime smo bili u dzungli. Slovenci nam danas zabranjuju da mi idemo u EU!

U ime cega? Oni su u povijesti imali samo jednu biskupiju, nikada nisu imali drzavu!!!! Ako gledamo sto su nasi susjedi Srbi radili i kako je ova revolucija, odnosno kako je ovaj ustanak nastao, mislim da je sve jasno. Nitko ne treba ici u Vukovar, mozete vidjeti u Lipiku, ili idite gdje hocete pa cete vidjeti kako izgleda nasa zamlja. Kada putujete vidite da je Hrvatska razorena, srusena i onda: kako se trosi i ulaze Hrvatski novac?

Kako se trosi Hrvatski budzet? Na kojem nivou je nasa administracija? Molim Vas izgradili su Perkinsovu piramidu, da svaki nekakav mali cinovnicic ima jos tri cinovnicica ispod sebe. Pa ne mozemo mi to financirati! Hrvatsko pucanstvo postaje starije, znaci trebati ce nam vece penzije vise novca , a Hrvatska radna snaga bjezi van. Nemamo mi proizvodnih radnika, niti imamo proizvodnih kapaciteta.

Nezaposlen nam je veliki segment pucanstva od 20 do 35 godina starosti. Molim Vas tko ce proizvest dobra na koja ce drzava ubrati porez, kako cemo platiti penzije, vojsku, zdravstvo.

Kako cemo drzati administraciju? A ne moze to tako, i jos posudili smo novce i investirali tamo gdje nije mjesto da bi se brzo vratili i da se brzo oplode donesu profit. Tu ima toliko krivih koraka ja ne znam, kao da mi idemo na olimpijadu u trcanju svezanih nogu. Eto to vam je sto se radi u Hrvatskoj. Hocete li mi reci cime se Vi bavite u Kanadi? O, Ja sam imao oko 33 godine svoj vlastiti biznis, radio sam u pocetku za strane kompanije, gdje sam puno toga naucio, gdje sam mnogo toga morao promijeniti od onog odgoja koji smo mi ovdje imali.

Naucite vi brzo prava i duznosti kako se vladati na ulici , a tako isto i u poduzecu-kompaniji. Naime veca produktivnost koju ste Vi ostvarili u firmama Vama donosi vece novce. Ja sam otisao odavle gdje sam imao placu oko Ja sam po dolasku tamo nedjeljno poceo sa placom od Tako sam dosao nakon 3 godine da sam ja pretvoreno u dinare imao 2 milijuna dinara mjesecno. Naravno ja sam za to radio 10 do 12 sati na dan.

Nosio sam kuci poslovne elemente nacrte , koji su me smetali, da bi to razradio u miru i da bi prelozio gazdi da nesto promijenimo itd. Ne mozete Vi radnike ponizavati, ne mozete Vi radnike ne placati.

Radnik radi, on je dao svoje, vi ga morate platiti, a ako vi nemate placu za sebe to je Vas problem to nije radnicki problem.

Ja cujem ovdje negativnosti, a i u novinama pise radnici nisu primili placu za 3 mjeseca itd. Mi smo okupljali mlade ljude, osnivali djecje klubove, i da znate bili su ljudi u strahu od te Jugoslavije. Govorilo se UDBA sve zna. UDBA nista ne zna, izdaja je sve bila, znaci stvaranje fame o toj drzavnoj sluzbi. Mi smo mlade ljude metnuli u nogomet, osnivali smo djecje skole, pa kada je on dobio mali dres na kojem je bio mali Hrvatski grb, no doduse egzaktno kao ovaj sad, ali je bio mali Hrvatski grb sa bijelim pocetnim poljem itd.

Onda su roditelji prihvatili da to dijete igra, da ne vodi politiku. Osnivali smo takodjer folklorna drustva. Mi danas imamo Hrvatski jezik na fakultetu, koji se priznaje kao i svaki drugi predmet. Dobijete za to kredit.

Imamo Hrvatski jezik u srednjim skolama, i imamo djecje skole za Hrvatski jezik. Upravo sada mi u Hrvatsko-Kanadskoj knjiznici pocinjemo rad u vrticu za djecu od 2 do 6 godina, gdje ce djeca uciti jezik i Hrvatske pjesmice, i bas sam u Zagrebu uzeo nesto od djecje literature, i onda cemo naruciti literature preko izdavaca da svako dijete moze nauciti pjesmice govoriti.

Znate pritisak strane sredine je velik, gdje ona zna preko TV, preko svega sto mu se servira da zna engleski vrlo brzo, ali medjutim Hrvatski roditelji rade, roditelji su prepustili djecu skoli. Skola odgaja svoje gradjane ,i tako tamo nema ni Srba niti Hrvata, kao djeca tamo postoje samo Kanadjani, a sto je nase podrijetlo to je druga stvar , to Kanadu ne interesira i ne smeta.

Kanada se ne bori sa nama odraslima, jer nas ne mogu promijeniti, ali djeca su njihova. Tako mi moramo usaditi jezik, koji nece nikada biti perfektan, ali ce djeca imati smisao za jezik i govoriti ce ga. Mi imamo u Torontu na tisuce skolovanih ljudi i sve Hrvata, a u Kanadi ima oko Na sve strane smo i imamo svoje biznise, sve svoje, jedino tamo ne mozemo imati drzavu, a to nam ne pada na pamet, a ne pada nikome drugome.

Da se nesto zadrzimo i o djeci. Tocno je, i ja sam jedan od prvih clanova te knjiznice. Kako ta knjiznica danas stoji? Znate sto, najprije smo objavili da osnivamo knjiznicu i zamolili smo klub Croatia Toronto da nam ustupi zidove u jednoj sobi da metnemo police. Zatim smo zamolili ljude koji nam zele pokloniti svoje knjige. Tako su stariji ljudi dali svaki po 5 ili 10 ili 50 knjiga. Ljudi su nam davali te knjige jer ne znaju sto ce sa njima, jer im je 70 ili 80 godina,i tako smo sakupili oko knjiga, i to u glavnom domace literature koja je donesena iz Hrvatske prilikom iseljavanja, i emigrantska literature koja je pisana po cijelom svijetu, ali je i prodavana po cijelom svijetu.

Zatim, u gradu Mississauga, koji danas ima izmedju tisuca stanovnika, postoji Public library. To je dakle narodna knjiznica koja je imala vise od hrvatskih knjiga, a kako su posudjivanja bila malena, mozda svega stotinu ljudi je posudilo knjigu ili dvije, oni su odlucili da iz knjiznice izvade vecinu hrvatskih knjiga, jer su zauzimale prostor, a ne koriste ih gradjeni Hrvati Mississauge, kojih ima u samom gradu preko 20 tisuca.

Mi smo preuzeli knjige iz njihovog skladista, nekih knjiga,i tako smo dosli na 5ooo knjiga u nasoj knjiznici. U istoj zgradi gdje je i klub Croatia iznajmili prostor od m2, a to je objekt ciji vlasnici su Hrvati, nas , koji smo dali svaki izvjestan iznos dolara, ali nitko nije mogao dati vise od 5ooo dolara, da nam ne bi nitko postao gazda, nego to je bas narodna imovina.

U tim objektima imamo 3 stana, klupske prostorije i knjiznicu. Nabavili smo police i otvorili modernu knjiznicu, koja danas broji oko Cestitam, to je zapravo veliki uspjeh, koliko su uopce mladi zainteresirani za hrvatski jeziki i za nasu hrvatsku knjiznicu? Mladi koji su iz onih obitelji koje su roditelji naucili Hrvatski, ti mladi dolaze u knjiznicu, bilo da studiraju, te im treba nasa literarura ili uzimaju za citanje.

Mi u knjiznici drzimo sve knjige koje su pisane i na engleskom jeziku, a govore o hrvatskoj povijesnoj problematici i kulturi. Tako da mi imamo godisnju posudbu oko knjiga. Sada Vi uzmite, prije se posudjivalo knjiga, a sada knjiga. Kako knjiznica ima slobodan prostor oko m2, a dobili smo iz kanadske skole besplatno stolice, koje oni mijenjaju za novije, tako se odrzavaju predavanja kao na primjer Hrvatski konzulat je drzao predavanje o povratku i propisima carine, socijalnog osiguranja, povratku imovine itd.

Zatim mi prikazujemo Hrvatske filmove, drze se razna predavanja iz medicine itd. Mi imamo raznih strucnjaka, tako ljudi dolaze ,interesiraju se za razne informacije. Na taj nacin knjiznica nastoji da popuni ono sto nam fali iz Domovine. Medjutim, nas je problem u odrzavanju knjiznice, koja nas kosta izmedju tisuca dolara godisnje. To nam sve daju poslovni ljudi i cesto obicni gradjani, koji koriste knjiznicu, ti darovi su ili pa do dolara, i tako pokrivamo troskove.

Evo vec 8 godina. Zapravo moram napomenuti da smo pisali molbu Ministarstvu prosvjete i kulture u Zagrebu i zamolili da nam pomognu. Oni su nas uputili na Maticu Iseljenika Hrvatske. Bio sam na sastanku sa ravnateljicom Matice gospodjom Danirom Bilic i obecala mi je prosle godine u devetom mjesecu da ce nam dati jednokratnu pomoc od tisucu do tisucu i pet stotina eura, medjutim prilikom ove posjete prije nekoliko dana mi je saopceno da zbog krize od pomoci nema nista.

Jeste da je to nasa briga i mi cemo prebroditi, ali ne vidim nigdje interesa za hrvatskog iseljenika, odnosno za hrvatskog emigranta, niti u politici, niti u privredi, jednostavno nigdje. Mnogi su ljudi dolazili iz iseljenistva. Ja Vam tvrdim da je iz Toronta dolazilo oko 20 ljudi koji su htjeli investirati u Hrvatskoj od 5 do milijuna dolara, ali nista nije bilo od toga. Tu je takva problematika administrativna i korupcijska da Vas posalju da hodate oko svijeta prije nego sto Vam otvore nesto gdje bi mogli investirati.

Postavili ste pitanje u nasem razgovoru Zasto Hrvatsku ne interesira Hrvatsko drzavljanstvo za nase ljude? To bi volila da malo prokomentirate, pa da zakljucimo razgovor? Iz dva razloga bi bilo pozeljno i povoljno, da Hrvati u emigraciji odnosno i Iseljenistvu uzimaju drzavljanstvo. Na primjer jedna kompletna dokumentacija za drzavljanstvo u Kanadi I SAD se naplacuje oko dolara. Mi imamo na podrucju SAD i Kanade najmanje jedan milijun ljudi koji su novovjeki iseljenici i njihovi potomci, pocevsi od pedesetih godina proslog stoljeca na ovamo.

Od tog broja niti 1oo tisuca Hrvata nema drzavljanstvo, a kada bi svi uzeli drzavljanstvo to bi bio prihod od 3oo milijuna dolara. Zato sto se Narodu nesto ogadilo!! Mi nismo vjerovali da je Hrvatski narod takav, da bi sam sebi naskodio, a mi to sada vidimo. Moze netko kazati da to nije istina.! To je nazalost istina, to su fakti zivota , to je fakta, a ne verba. Podijeli s prijateljima:. Prati Kamenjar na Telegramu. Zatvori Privacy Overview This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website.

Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.

Necessary Necessary.